U širem smislu, hrvatskim jezikom zovemo sve jezične pojavne oblike kojima se služi hrvatski narod. Tako su hrvatski dijalekti, s mnoštvom svojih mjesnih govora, oni dijalekti koje u raznim krajevima govore Hrvati, a hrvatski standardni jezik jest onaj standardni jezik kojim se Hrvati služe u javnome životu, školstvu, novinarstvu, upravi, znanosti i, uglavnom, u književnosti. U istom smislu možemo govoriti i o hrvatskim interdijalektima, žargonima, o pojavama hrvatskoga razgovornog jezika itd. Svi ti pojavni oblici zajedno sačinjavaju dakle hrvatski jezik. Naziv hrvatski zasniva se naprosto na prirodnome pravu svakoga naroda da jezik kojim on govori i piše, kojim se on služi i koji njemu služi, nazove svojim vlastitim imenom.

„Everyone loses if one language is lost because then a nation and culture lose their memory, and so does the complex tapestry from which the world is woven and which makes the world an exciting place.”
Former President of Iceland,Vigdis Finnbogadottir UNESCO Goodwill Ambassador for Languages

(Svi gube ako se izgubi jezik jer tada narod i kultura gube svoje sjećanje, a isto tako i složena tapiserija iz koje je istkan svijet i koji svijet čini živućim mjestom.
bivši predsjednik Islanda, Vigdis Finnbogadottir, UNESCO-ov  dobrovoljni ambasador za jezike)

„Jezik roda moga”

Zuji, zveči, zvoni, zvuči,
Šumi, grmi, tutnji, huči, -
To je jezik roda moga!

Petar Preradović

 Hrvatski jezik je brojem dijalekata među najbogatijima jezicima na svijetu. Pogledajte reportažu i poslušajte bogatsvo našeg jezika.

http://dnevnik.hr/vijesti/hrvatska/poslusajte-neke-hrvatske-dijalekte-nikad-ne-biste-rekli-da-je-to-hrvatski-jezik.html

UNESCO-va službena stranica posvećena Međunarodnom danu materinskoga jezik