Došašće je vrijeme iščekivanja, vrijeme budnosti, vrijeme pripreme za Božić i traje četiri tjedna. Izrađuju se adventski vijenci s četiri svijeće. Svake se nedjelje pali po jedna svijeća, a što se više približavamo Božiću, tako se i povećava broj upaljenih svijeća. Broj četiri je simboličan broj, broj elemenata, broj strana svijeta. Četiri svijeće čine kvadrat, simbol nečega što je savršeno. Spoj kruga i kvadrata znači jedinstvo svih suprotnosti. Riječ Advent, odnosno došašće, dolazi od latinske riječi advenire, što znači iščekivanje; iščekivanje na Svjetlo, na Isusa Krista koji unosi svjetlo u tamu našeg srca.

Adventski vijenac

Plete se od zimzelenog lišća ili grančica. Tako je pleten da nema početka ni kraja pa označuje Boga koji je vječan. U vijenac su usađene četiri svijeće; one označuju četiri godišnja doba, odnosno četiri razdjelnice u ljudskoj povijesti: stvaranje, utjelovljenje, otkupljenje i svršetak, a ne samo četiri adventske nedjelje. Prve nedjelje se pali prva svijeća i tako redom da do Božića gore sve četiri.

Sveci u Adventu:

25.11. Sv. Katarina

Katarina Aleksandrijska, poznatija i kao Sinajska, rodila se potkraj 3. stoljeća u Ciliciji. Legendarna mučenica ubraja se u 14-ero pomoćnika u nevolji. Zaštitnica je djevojaka i djevica, učenika, učitelja, filozofa, književnika i knjižničara, odvjetnika i sveučilišta, ali i majki i dojilja. Kao pomoćnici pri bolestima svih vrsta, Katarininom zagovoru utječu se mnogi bolesnici. Sveta Katarina je u našem narodu još i danas veoma popularna svetica koju kršćanski puk istinski štuje, a mnoge žene sa svetim ponosom nose njezino ime.

• Ljubav je slatka i sveta veza koja povezuje dušu sa svojim Stvoriteljem - ona povezuje Boga s čovjekom i čovjeka s Bogom.
• Griješiti je ljudski, ali biti uporan u grijehu je đavolski.
• Sve dolazi od ljubavi i okrenuto je spasenju čovjeku, Bog ne čini ništa bez tog cilja.

6.12. Sv. Nikola

Sveti Nikola (Patara između 255. i 270. - Myra, Turska, oko 346.),svetac zaštitnik djece i pomoraca.

Danas je poznat kao lik koji djecu obraduje svojim darovima. Ta tradicija vuče korijene iz sljedeće legende.

U blizini roditeljske kuće sv. Nikole, živio je nekad bogat čovjek, ali izgubio je službu i sav imetak. Imao je tri kćeri, koje bi se mogle udati, ali im nije mogao dati miraz. I nesretni otac odlučio je trgovati ljepotom i mladošću svojih kćeri, da tako zaradi. One su se pomolile Bogu, da ih izbavi od toga zla i spasi njihovu čast i poštenje.

Sv. Nikola nekako je doznao za tu odluku nesavjesnog oca pa uzme vrećicu, napuni je zlatnicima, umota u platno i, prišuljavši se noću potajno do kuće, ubaci zamotane zlatnike kroz prozor. Otac onih djevojaka začudio se, kad je ujutro našao tako veliki novac. Vidjevši kako je svota dovoljna, čak i prevelika da časno uda jednu kćer, opremio je i dade joj miraz. To se dogodi i po drugi put; nađe, jednog jutra i drugu vrećicu sa zlatnicima. Spremi on i srednju kćer. Dalje priča ima dva kraja:

A kad je i to bilo gotovo, sve mu je nešto govorilo, da će onaj dobrotvor i po treći put doći pa ga je u zasjedi čekao nekoliko noći. I doista, baš kad sv. Nikola ubaci svoj dar i za najmlađu kćer, skoči otac, stigne neznanca i prepozna u njemu Nikolu. Unatoč zaklinjanju neka šuti, sretni otac je razglasio po cijelom mjestu radosnu vijest.

Drugi kraj priče ide ovako: Nikola je vidio da ga otac djevojaka čeka, pa se domislio, popeo na krov i zlatnike ubacio kroz dimnjak. Kako su se na otvorenom ognjištu sušile čarape, zlatnici su pali u njih, i od tuda dolazi stavljanje poklona bilo u čarape ili čizmice, i komercijalna verzija iz reklama Djed Mraz koji poklone spušta kroz dimnjak.

13. 12. Sv Lucija

zaštitnica je vida, slijepih (tjelesnih i duhovnih), ratara, lađara, staklara, krojača, tkalaca, pisara, vratara i kovača.

Običaj je da se prati i zapisuje vrijeme kroz 12 dana od Lucije do Božića. Pučka predaja kaže da će sljedeće godine biti u pojedinom mjesecu takvo vrijeme, kakvo je u odgovarajući dan od Lucije do Božića. Na njen dan također se sije pšenica, simbola života kod kršćana. Njezine proklijale vlati zasjat će uz svjetlost svijeća u svom zelenilu na sam Božić. Prema narodnom vjerovanju, gustoća iznikle pšenice, boja i sočnost njezinih vlati, predskazat će bolju ili lošiju žetvu iduće godine.